Kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, Google ima prednost, što sa svim onim besplatnim podacima koje im dajemo...
Sveučilište Stanford ima dugu tradiciju izrade automobila s autonomnom navigacijom, poput ovog Audija TT-S dizajniranog za utrke na poznatoj stazi Pikes Peak Hill Climb. Sada, istraživači sa Stanforda i Sveučilišta Carnegie Mellon – samom sebi nije strana izgradnja autonomije vozila – udružili su se s Googleom kako bi izgradili flotu robotskih vozila koja pregovaraju u prometu bez ljudi intervencija.
Kada je u pitanju umjetna inteligencija, Google ima prednost, što sa svim onim besplatnim podacima koje im dajemo svaki put kad tražimo 30 Stijena isječak. Stoga možda ne čudi da je pretraživački div najnovije poduzeće koje želi budućnost gdje auti se sami voze putem složenog softvera umjetne inteligencije koji donosi odluke. Preko vikenda je bilo otkriveno da Google ima sedam testnih automobila koji su svaki prešli 1000 milja bez ikakve ljudske intervencije.
Naravno, automobili nisu baš bez vozača. Za volanom uvijek netko sjedi, spreman preuzeti kontrolu ako nešto pođe po zlu. Tu je i putnik, tehničar koji nadzire navigacijski sustav i osigurava da softver radi glatko. Ali automobili obavljaju gotovo sav posao - jedan od njih čak je slavno pregovarao u San Franciscu podmukla Lombard Street (taj strmi dio pločnika koji je više-manje niz oštrih preklopi). Ako prebrojite sve kilometre koji su zahtijevali samo povremenu ljudsku intervenciju, automobili su ukupno prešli oko 140.000 milja.
Očigledno, automobili su godinama od komercijalizacije i masovne proizvodnje, ali Googleov je pokušaj tek najnoviji u nizu pokušaja stvaranja sigurnijih, učinkovitijih putničkih vozila koja autonomno premještaju ljude. Talijanski tim je trenutno na putu iz Italija do Šangaja u par kombija na električni pogon bez vozača, a DARPA-in Grand Challenge proizveo je pregršt obećavajućeg softvera i dizajna vozila.
Zapravo, profesor sa Stanforda koji stoji iza tima koji je osvojio drugi DARPA Grand Challenge s robotom Stanley car je moć koja stoji iza Googleove flote umjetno inteligentnih automobila (on je također Googleov inženjer). Tu flotu čini šest Toyota Priusa i jedan Audi TT.
Ideja iza svega ovoga je, naravno, učiniti prometnice sigurnijima i smanjiti troškove energije. Flota zajedničkih pametnih vozila znači da se automobili mogu pozvati samo kada su potrebni, a ne da budu u vlasništvu (i parkirani) svakog pojedinca. Vozači robota također reagiraju brže od ljudi – koji su sve više ometeni rastućom kakofonijom tehnološka buka u našim taksijama – imajte viziju od 360 stupnjeva i ostanite trijezni i budni čak i nakon vjenčanja i nogometne utakmice. A kad bi ceste bile prepune automatiziranih, umreženih robo-automobila, a ne ljutitih vozača koji krivudaju po trakama, stani i kreni, promet bi se također odvijao učinkovitije.
Ambiciozna predviđanja govore da bi se samovozeći automobili mogli koristiti u sljedećih osam godina. Dobivanje certifikata za cestu i dovođenje u okvire zakona izazvat će nezavidne glavobolje usput, ali krajnji bi rezultat mogao biti potpuni reinženjering automobilske kulture koji počinje prije desetljeća van.
New York Times
