Unatoč njegovoj reputaciji "plinovitog diva", Jupiterovi krvavocrveni oblaci skrivaju gustu, stjenovitu jezgru koja je možda 20 puta...
Unatoč njegovoj reputaciji "plinovitog diva", Jupiterovi krvavocrveni oblaci skrivaju gustu, stjenovitu jezgru koja je možda 20 puta masivnija od Zemlje. Ta jezgra blokira prolazak svemirske letjelice kroz središte planeta, ali čak bi i obilazak kroz oblake bio katastrofa.
Poznavanje Jupiterove utrobe je malo, uglavnom dolazi od sonde Galileo, koja je 1995. zaronila 100 milja u atmosferu Jupitera i prenosila podatke dok nije isparila sat vremena kasnije. Ali evo što znamo: prvo, bilo koja svemirska letjelica trebala bi proći kroz Jupiterove pojaseve zračenja koji opterećuju instrumente, od kojih se najjači proteže 200 000 milja od planeta. Zatim bi se suočio s vjetrovima do 230 mph koji bi parali površinu planeta turbulentnog atmosferi oblaka vodika i, ako je to preživjela, naleti od gotovo 400 mph koji počinju oko 28 milja u atmosfera. U prvih 100 milja temperature se penju do oko 306°F, a znanstvenici sumnjaju da je do 50.000° bliže jezgri. Atmosfera je vjerojatno razdvojila komet Shoemaker-Levy 9 širine 1,2 milje kada je udario u Jupiter 1994. godine. Samo kažem.
Nekih 9000 milja dalje, stiješnjena između atmosfere i vruće, stjenovite jezgre, unutrašnjost se najvjerojatnije sastoji od tekućeg metalnog vodika. Visoko vodljiva tekućina može postojati samo u uvjetima drobljenja svemirskih šatlova kao što je tlak planeta od 44 milijuna funti po kvadratnom inču.
Ovaj se članak izvorno pojavio u izdanju časopisa iz listopada 2009 Popular Science_ magazin._
