PopSci sa zadovoljstvom predstavlja videozapise koje je izradio Motherboard, Vice Media vodič kroz kulturu budućnosti. Izvorni videozapisi matične ploče koji pokreću...
PopSci sa zadovoljstvom predstavlja videozapise koje je izradio Matična ploča, Vice Medijski vodič u kulturu budućnosti. Izvorni video zapisi Motherboarda koji pokrivaju raspon od detaljnih, istraživačkih izvješća do profila nekonvencionalnih likova koji razmišljaju unaprijed i oblikuju našu bizarnu sadašnjost.
Atomska bomba promijenila je sve. Upravo jest. Gotovo je nemoguće ukazati na odgovarajuću suvremenu analogiju događajima iz kolovoza 1945., kada je vojska Sjedinjenih Država bacila dvije atomske bombe na Nagasaki i Hirošima, ubila je desetke tisuća ljudi, ozračila goleme dijelove zemlje i pretvorila cijele gradove u ruševine, sve otprilike u vremenu koje je potrebno da se objavi ažurirani status na Facebook.
Malo se što može usporediti s tim; znanstveno dostignuće bez presedana iskorišteno da postane oružje koje se najviše plaši na svijetu. I svi se nosimo s činjenicom da su te bombe eksplodirale (i da bi mogle opet, jednog dana) na različite načine. Neki se bune protiv nuklearne energije. Neki lobiraju za ugovore o neširenju oružja. John Coster-Mullen napravio je obrnuti inženjering bombi u svoje slobodno vrijeme i proizveo najtočnije replike Debelog čovjeka i Malog dječaka ikad napravljene.
Vozač kamiona s oskudnim fakultetskim obrazovanjem, Coster-Mullen proveo je deset godina proučavajući sheme, intervjuirajući znanstvenike i proučavajući svaki djelić dostupnih informacija o bombama. Zatim je pažljivo napravio bombu.
Nakon što je kratko vrijeme relativno mirovalo, sve što je vezano za nuklearnu energiju ponovno je potpuno ukorijenjeno u zeitgeistu - Fukushima je ponovno je pokrenula raspravu o prednostima i opasnostima nuklearne energije, a rastuće napetosti s Iranom vratile su mračne vizije bomba. Coster-Mullenova priča relevantnija je nego ikada; to je i odraz naše stalne zaljubljenosti u oružje i podsjetnik da je tehnologija još uvijek vrlo živa i otvorena za petljanje, čak i hakiranje.
“Tajna atomske bombe,” kaže on, “je u tome koliko ih je lako napraviti.”
