Je li naš najstariji zajednički predak živio u vulkanskim toplim izvorima?

Istraživači još uvijek pokušavaju utvrditi pojedinosti o tome kako je život nastao na ovoj planeti. Ali sada možda imamo malo bolju ideju o tome kako je izgledalo postojanje u ranom životu.

Godinama su znanstvenici nagađali o tome što je posljednji univerzalni zajednički predak (LUCA) bakterija i arheja, dva od tri glavna domene života (Eukarioti, koji uključuju životinje i biljke za koje se vjeruje da su se kasnije razgranali), mogli su biti poput. Nažalost, ne postoji vremeplov koji bi nas vratio u prošlost i provjerio kakav je bio predak svake bakterije, biljke, gljive i životinje. Ali potencijalno se možemo približiti pomoću genetike.

To je ideja iza a papir objavljen danas u Mikrobiologija prirode. Istraživači pod vodstvom Williama Martina, evolucijske biologije sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu, Njemačka je pregledala 6,1 milijun gena koji kodiraju proteine ​​pronađenih u jednostaničnim organizmima poput Archaea i Bakterije. Identificirali su 355 gena koji su mogli biti prisutni u LUCA zahvaljujući evolucijskim putovima kojima su krenuli njihovi potomci. Martin se nadao da će iz prirode gena moći zaključiti kakav je mogao biti život organizma.

“Bio sam zapanjen rezultatom, nisam mogao vjerovati,” Martin ispričao The New York Times. Otkrio je da je LUCA vjerojatno živio u vrućem okruženju bez kisika, s obiljem minerala za hranu. Drugim riječima, okruženje vrlo slično toplom izvoru.

U an popratni papir, biolog James McInerney piše: “Kada gledamo pretpostavljeni metabolizam LUCA-e, gledamo dominantna i najuspješnija vrsta metabolizma na planetu prije bakterija i arheja razišao se. Ova nova studija pruža nam vrlo intrigantan uvid u život prije četiri milijarde godina.”

Taj je uvid još uvijek kontroverzan. Iako Martin vjeruje da bi LUCA mogao biti organizam koji je evolucijski vrlo blizu početka cjelokupnog života na planetu, kao The New York Times bilješke, drugi istraživači vjeruju da je život možda prvo evoluirao u plitki, sunčani bazeni, i da geni koje je Martin identificirao pripadaju razvijenijem stvorenju –– potencijalno još uvijek našem najstarijem zajedničkom pretku, ali ne i prvom životu na Zemlji.