Znanstvenici kažu da postoji stvarna šansa da ćemo uskoro otkriti dokaz vanzemaljskog života u našem Sunčevom sustavu, ali to neće biti vanzemaljci kakve često vidite u filmovima. Umjesto toga, govorimo o vodenim organizmima koji bi mogli pronaći način da napreduju čak i u najsurovijim uvjetima, kao što je slani ocean ispod smrznute površine planeta. Ako taj opis zvuči poznato, to je zato što se vjeruje da je takav planet Jupiterova Europa.
tehn. Zabava. Znanost. Vaš inbox.
Prijavite se za najzanimljivije vijesti o tehnologiji i zabavi.
Prijavom pristajem na Uvjeti korištenja i pregledali su Obavijest o privatnosti.
Znanstvenici pod vodstvom dr. Xianzhe Jia objavili su novu učiti u Priroda koji pruža dokaze o perjanicama na Europi. Kao što je prikazano na donjoj slici koncepta, postojanje perja na Europi moglo bi dokazati da ispod površine postoji pravi ocean. A gdje je tu voda, toplina i organski materijali, kao Forbes bilješke, možda ima života.
Planet također ima magnetsko polje, atmosferu kisika i tektonske ploče, sve elemente koji bi mogli pogodovati životu na planetu. Naravno, drugi čimbenici poput visoke radijacije i niskih temperatura čine da Europa zvuči kao negostoljubivo mjesto, posebno za ljude ili slične oblike života.
Jiin tim došao je do otkrića gledajući desetljećima stare podatke iz misije NASA Galileo i tražeći bilo kakve anomalije koje se tiču mjerenja magnetskog polja i gustoće čestica koje bi upućivale na prisutnost a perjanica. Ove su promjene doista otkrivene tijekom Galileovog prolaska pokraj regija s neuobičajeno povišenim temperaturama na površine, a znanstvenici su zaključili da je Galileo možda letio uz oblak koji je bio širok preko 600 milja.
![](/f/25bb3c1437a1d564e475497954ce2ca7.jpg)
NASA već planira istražiti planet tijekom svoje misije Europa Clipper, koja će biti lansirana početkom do sredine 2020-ih. Novi svemirski brod približit će se planetu čak i bliže nego što je Galileo ikad učinio i zapravo će istraživati perjanice i njihov kemijski sastav. Galileo je letio čak 250 milja iznad Europe, dok će se Europa Clipper spustiti na visinu od 16 milja kako bi dobio bolja očitanja.
Tehnološki napredak u 30 godina između dviju misija također bi trebao pomoći NASA-i da dobije bolju sliku onoga što je tamo vani, ispod površine Europe. Na primjer, Europa Clipper bit će opremljen sondirajućim radarom koji će moći prodrijeti miljama ispod površine Europe i zapravo dokazuju je li teoretizirani podzemni ocean ili ne postoji.